utorak, 8. travnja 2014.

PERIFRASTČNE (OPISNE) KONJUGACIJE

PERIFRASTIČNA (OPISNA) KONJUGACIJA AKTIVNA (PKA)
·        Posebna latinska konstrukcija u kojoj participu aktivnog futura na –urus,3 pridružimo oblike glagola biti
·        !Ova konjugacija ima sva vremena i oblike koje ima i glagol biti: ind. prez. (amatura sum), konj. prez. (amaturus sim), ind impf (amatura eram), konj perf (amaturus fuerim), itd.
·        Ovi se oblici prevode pomoću glagola 'hoću, namjeravam' (u licu, broju, vremenu kao glagol esse) i infinitiva glagola koji se konjugira (amaturi sumus – namjeravamo voljeti, amaturae erant – namjeravale su voljeti)
·        Konjunktiv prezenta i imperfekta PKA služi kao zamjena za konjunktiv futura tamo gdje je potrebno

PERIFRASTIČNA (OPISNA) KONJUGACIJA PASIVNA (PKP)
·        Tvorba:         gerundiv       +         oblici gl. sum,esse,fui
·        ima sve oblike kao i PKA
·        na hrvatski se prevodi pomoću glagola morati, trebati, valjati (MTV)
P         Liber legendus est.            -          Knjiga mora biti čitana.
A         Treba čitati knjigu.
·        Gerundiv se slaže sa subjektom u rodu, broju, padežu
·        Ako u prijevodu uzimamo izraz treba, on stoju u vremenu glagola sum,esse,fui dok gerundiv prevodimo infinitivom, a subjekt iz nominativa prebacujemo u akuzativ
·        Ako nema S PKPa, gerundiv stoju u N.sg.n.
Legendum fuit.      Trebalo je čitati.
Legedum sit.           Trebalo bi čitati.
Legendum erit.      Trebat će čitati.
·        Za vršitelja radnje uz PKP stoji D radnog vršitelja radnje (dativus auctoris)
(Ako se uz PKP želi izraziti vršitelj radnje, on stoji u dativu)

Mihi legendum est.           Ja moram čitati.
Tibi legendum est.            Ti moraš čitati.
Nobis legendum est.        Mi moramo čitati.
Vobis legendum est.         Vi morate čitati.
Ei legendum est.                On mora čitati.
Eis legendum est.              Oni moraju čitati.

Mihi carmina legenda sunt.
Tibi carmina legenda fuerunt.

·        Ako se javlja uz gerundiv, non prevodimo s 'ne smije'

Tibi veritas dicenda fuit.
Mihi eundum est.
Vobis id faciendum fuit.
Vobis bona opera facienda fuerunt.
Discipulis linga Latina discenda est.

Konstrukcija nominativa s infinitivom (NcI)

KONSTRUKCIJA NOMINATIVA S INFINITIVOM
NOMINATIVUS CUM INFINITIVO (NcI)
·        Ako je glavni glagol u pasivu (i ima PASIVNO ZNAČENJE), time se isključuju deponentni glagoli => javlja se NcI
AcI                 glav. gl. AKT            +         A         +      inf.
                                                                                               
NcI                 glav. gl. PAS            +         N         +      inf.

AcI                 Romam         magnam       urbem           esse   dicunt.

NcI                 Roma             magna           urbs               esse    dicitur.
                       (Govori se da je Rim veliki grad.)

·        Glavni glagol o kojem ovisi NcI slaže se s tim nominativom u licu i broju

Discipulus bonus esse dicitur.
Discipuli boni esse dicuntur.

·        Ako je subjekt glavnog glagola i NcI osobna zamjenica, ona se izostavlja jr je vidljiva iz oblika glavnog glagola (sadrži lice i broj)
curro, 3. cucurri, cursum
Dicor currere.
                1. l. sg.

  Dicimini currere   
                  2. l. pl.
PREVOĐENJE NA HRVATSKI
·        NcI se prevodi na hrvatski izričnom rečenicom s veznikom da
·        Glavni glagol uvijek se prevodi neosobno (kaže se, smatra se...)

LAT.   glav. gl.         (osobni oblik PAS)             + Ø     +         N         + inf.
HRV.  glav. gl.         (neosobni o. 'se')                 +da     +         N         +os. ob.

·        Kaže se da su Rimljani bili dobri vojnici.
Romani boni milites fuisse dicuntur.

Kaže se da pišem.              Dicor scribere.
Kaže se da sam pisao.      Dicor sripsisse.
Kaže se da ću pisati.         Dicor scripturus esse.
Govorilo se da pišem.      Dicebant scribere.

·        NcI stoji u glagole:
1)    videor,2. visus sum – čini se da (u svim l. i vremenima)
videor legere  -  čini se da čitam
videbamis scribere – čini se da pišeš
visi sumus cantare – učinilo se da pjevamo
videbitur Marcus venturus esse –učinit će se da će Marko doći
videntur feriri – čini se da su udarai
videbamini boni fuisse – činilo se da su bili dobri
2)    dicor, 3. - kaže se da
samo oblici prezentske osnove:
putor, 1.
existimor, 1
.          smatra se da                    
iudicor, 1
_________________________                                                             
audior, 4.                 čuje se da
3)    iubeor, 2. iussus sum – zapovjeda se da
vetor, 1. vetitus sum – zabranjuje se da           sva lica i vremena
sinor, 3. situs sum      – dopušta se da

4)    stalni izrazi

fertur -   priča se da (on)
feruntur –
priča se da (oni)
traditur –
priča se da (on)
traduntur –
priča se da (oni)


utorak, 12. studenoga 2013.

LAKTOZA

Laktoza, tj. mliječni šećer, je disaharid koji se sastoji od jedne molekule glukoze i jedne molekule galaktoze, a povezane su glikozidnom vezom. Kemijska formula je C_(12 ) H_22 O_11. Otkrio ju je Fabrizio Bartoletti 1619. g. u mlijeku, a identificirano ju je kao šećer Carl Wilhelm Scheele 1780. Ime dolazi od latinske riječi lac, lactis za mlijeko, i –oza kao nastavak za šećer. Nastaje u mliječnim žlijezdama. Javlja se samo u mlijeku sisavaca, gdje je ima od 4-7%. To je reducirajući šećer, što znači da pokazuje promjenu optičke aktivnosti (mutarotacija) koju uzrokuje pretvorba jednog epimera u drugi, a u vodi dolazi do promjene zakretanja svjetlosti. Bakterije mliječno-kiselog vrenja razgrađuju laktozu na mliječnu kiselinu, što vodi do grušanja i kiseljenja mlijeka, pa se upotrebljavaju u proizvodnji mliječnih prerađevina. U principu laktozu sadrži sve povezano s mlijekom. Npr., sir, čokolada, sladoled, maslac, jogurt, itd. Također se koristi u farmaciji, gdje se dodaje tabletama zbog fizičkih čimbenika (tlačivost) i niske cijene. Laktoza se u probavnom sustavu razgrađuje uz pomoć enzima laktaze, a to prati proces glikolize ( prva faza razlaganja šećera koja se dešava u citoplazmi). Kada nema dovoljno enzima laktaze, dolazi do intolerancije na laktozu. To je nemogućnost ili nedovoljna mogućnost probave mliječnog šećera. Simptomi su bol u trbuhu, grčevi, nadutost, mučnine, i sl. Dječji organizam normalno luči laktazu, dok u odraslih manje, posebno onih orijentalne rase. Ovo je najčešće na Siciliji sa 71% ljudi, 5% u sjevernoj Europi (Finci, Norvežani) i 90% u nekim afričkim i azijskim zemljama, npr. Indija, Arabija... a često je i u Americi. Za ublažavanje simptoma se treba savjetovati s liječnikom.